Baner
   
 
 
Postavite kao početnu
Dodajte u favorite
PocetnaBascarsijaZanatiGalerijaForum
Historija i tradicija Baščaršije
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te
historijski i kulturni centar grada. Baščaršija
je izgrađena u 15.vijeku kad je Isa-beg
Ishaković osnovao cijeli grad. Riječ
Baščaršija potječe od riječi "baš", koja znači
"glavna" na turskom, tako da Baščaršija znači
"glavna čaršija". Zbog velikog požara u 19.
vijeku, današnja Baščaršija je dvostruko
manja nego što je nekad bila.Komunističke
vlasti su četrdesetih godina htjele da je
kompletnu unište, ali su na sreću odustale od
tog plana. Baščaršija se nalazi na sjevernoj
obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad
Sarajevo. Na Baščaršiji se nalazi nekoliko
važnih historijskih objekata poput Gazi
Husref-begove džamije i sahat-kule.

Danas je Baščaršija glavna turistička atrakcija grada Sarajeva. Prije dolaska Osmanlija najveće
naselje na Sarajevskom polju je bio seoski trg Tornik, koji se nalazio na raskršću puteva gdje je
danas Ali-pašina džamija. Baščaršija je nastala godine 1462. kada je Isa-beg Ishaković izgradio
han, a pored njega brojne dućane. U to doba većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini
Careve džamije. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke i tako povezao glavno
sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju. Oko glavnog ulaza  formirala se
čaršija Bazerdžana. Prema zapadu nastaje čaršija Kazaza, a sa sjeverne strane čaršija Sedlara i
Sarača (današnja ulica Sarači). Najznačajnije zgrade, koje su izgrađene u ovom periodu su,
upravo, džamije. Čuvenu Baščaršijsku džamiju je izgradio Havedža Durak 1528. godine.

 
Reklama  
 
     
 
     
 
Naši Partneri:
Kontakt  
  WebMail  
 
 
   
 
     
 
Gazi Husref-beg je podigao svoju džamiju
1530. godine.Gazi Husref-beg je u Baščaršiji
izgradio i  medresu, biblioteku, hanikah, hamam,
bezistan, Morića han, sahat-kulu, te niz drugih
objekata. Gazi Husref-beg je ukopan u haremu
svoje džamije. Pored njegovog, tu  je i turbe
njegovog oslobođenog roba i prvog  mutevelije
njegovog vakufa Murat-bega Tardića.Baščaršija
je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini
16. vijeka. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata,
organizovanih u jake cehovske organizacije.
Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima
tako da su u svakoj ulici bili dućani za jedan ili
više srodnih zanata (npr. ulice Kovači,
Kazandžiluk, Sarači).
   
  U ovom periodu izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput bezistana, hanova, i karavan-saraja. Sarajevo je bio važan centar trgovine na
Balkanu, a imao je čak tri bezistana (danas još uvijek postoje Gazi Husref-begov Bezistan i Bursa Bezistan).Postojale su i kolonije Mlečana i
Dubrovčana. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12000 trgovačkih i zanatskih dućana. 1640. godine u Sarajevu je bio zemljotres, a 1644. i
1656.godine nekoliko požara.Ipak, čuveni putopisac Evlija Čelebija je 1660. godine napisao "U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana
koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."
Međutim, 1697. godine dogodila se provala Eugena Savojskog,
koji je zapalio i opustošio cijeli grad. Samo nekoliko zgrada je preživjelo
 

Do 19. vijeka područje grada Sarajeva se širilo vrlo malo. Sa  okupacijom Austro-Ugarske 1878. godine mnogi strani arhitekti su htjeli da Sarajevo
pretvore u moderni evropski grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio sav stari grad, osim tog dijela koji je i danas tu. Tako nastaje današnja
poznata granica između Baščaršije i ulice Ferhadije. Sa oslobođenjem Sarajeva 1945. godine novi gradski narodni odbor je donio odluku da se
Baščaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu. Međutim, Baščaršija je uspjela preživjeti i već
sedamdesetih godina je poprimila moderni standard.

 
   
Copyright@Bascarsija.info All rights reserved